Parlamento Nacional Segunda-Feira, 10 Fevereiru 2025, hala’o reuniaun plenária prezide husi Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Sra. Maria Terezina Viegas. Sesaun plenaria ne’e hetan partisipasaun husi Vise-Ministru ba Asuntu Parlamentár, Sr. Aderito Húgu da Costa, no mós membru sira seluk.
Durante reuniaun plenária ne’e, hato’o intervensaun oin-oin husi membru bankada opozisaun sira, inklui Deputadu Parlamentu Nasionál Sr. Florentino Ximenes. Nia hato’o nia hanoin katak lideransa negosiadór seidauk iha kapasidade atu rezolve kestaun sira relasiona ho fronteira marítima no divizaun projetu Greater Sunrise entre Timor Leste ho Austrália. Tuir nia, rendimentu projetu ne’e 20% to’o 30% de’it maka fó ba Timor Leste. Aleinde ida-ne’e, nia mós kritika governu nia asaun sira hodi determina fronteira marítima sira la envolve Parlamentu Nasionál no pasa rezolusaun sira ho hanoin ida de’it, lahó lei ka desizaun ruma ne’ebé fó autoridade ba negosiadór sira hodi regula fronteira marítima sira no divizaun Greater Sunrise nian ho Austrália.
Membru Parlamentu Florentino mos subliña tan katak Frentilin hili kontra rezolusaun ne’e, tanba konsidera distribuisaun rekursu naturais husi Greater Sunrise relasiona ho gas no mina la kompativel ho prinsípiu no direitu Timor Leste nian. Nia mós nota katak determinasaun fronteira marítima tenke hala’o bazeia ba lei internasionál no konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor Leste liu-liu Artigu 4. º.
Hatán ba deklarasaun ne’e, Vise-Ministru ba Asuntu Parlamentár, Sr. Aderito Húgu da Costa, klarifika katak, negosiadór prinsipál iha mandatu ne’ebé klaru bazeia ba konstituisaun nasaun nian. Nia subliña, negosiasaun no akordu internasionál hotu-hotu nu’udar autoridade eskluzivu ezekutivu nian, la’ós Parlamentu, Prezidente Repúblika, ka partidu polítiku partikulár ida.
Bazeia ba rezolusaun ne’ebé Parlamentu adota iha tinan 2014, forma komisaun ida hodi kompleta delimitasaun permanente fronteira marítima entre Timor Leste ho Austrália. Prosesu ne’e la involve Xanana Gusmão nia naran, maibé nu’udar polítika estadu nian ne’ebé bazeia ba interese nasionál. Rezolusaun 2014 ne’e pasa ho envolvimentu husi Frentilin, ne’ebé nota no protesta kona-ba preokupasaun legalidade, maibé kompromete atu apoia desizaun ida ne’ebé sei hametin nasaun ne’e nia istória no susesu hodi rezolve fronteira marítima ho Austrália.
Iha governu anteriór, kona-ba projetu Greater Sunrise, Timor Leste hetan de’it 20% área zona dezenvolvimentu konjunta, enkuantu Austrália hetan 21%. Bazeia ba desizaun “liña media”, tribunál deside katak 20% ba Austrália. Iha negosiasaun sira tuir mai, maski zona dezenvolvimentu konjuntu kompleta ona, kestaun delimitasaun fronteira marítima permanente tenke rezolve tuir regulamentu aplikavel.
Vise-Ministru ba Asuntu Parlamentár, Sr. Aderito Húgu da Costa, fó hanoin katak instituisaun demokrátiku sira tenke rejista nafatin istória hodi tuir faktu sira ne’ebé klaru no labele husik informasaun ne’ebé laloos sirkula iha públiku nia leet. Nia subliña mós, Frentilin ne’ebé antes ne’e kontra desizaun ne’e tenke respeita istória no prosesu ne’ebé iha.
Konstrusaun projetu Greater Sunrise kontinua nafatin maske iha dezafius, no IX governu Timor Leste komprometidu nafatin atu kontinua esforsu dezenvolvimentu liu husi atrai investimentu potensial ne’ebé sei apoia progresu tuir mai. Remata