Parlamentu Nasionál liuhusi Reuniaun Plenária Extraordinária iha uma fukun Parlamentu, Sexta-feira, loron 25, fulan-Abril 2025, aprova votu pezar ba falesimentu Sua Santidade Papa Francisco ho rezultadu votasaun afavór 52, kontra 0 no abstensaun 0.

Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, iha ninia intervensaun hateten Timor-Leste guarda Papa Francisco ninia haku’ak ne’ebé la’os de’it hanesan jestu ida maibé hanesan bensaun ida ne’ebé sempre hela, hakerek no gravadu iha istória Timor-Leste nian.

Vizita Papa Francisco nian iha fulan-Setembru tinan kotuk la’os de’it inventu ida, maibé hanesan momentu konstrusaun ba identidade Timor-Leste nian hanesan nasaun, wainhira ema rihun atus ba atus konsentra hamutuk iha Tasi-Tolu ho sivizmu no komportamentu ezemplár demonstra hodi afirma an hanesan povu no saida maka povu ne’e hakarak hanesan nasaun ida.

Prezidente Parlamentu Nasionál ne’e realsa Sua Santidade Papa Francisco kompriende Timor-Leste ninia pasadu no mehi ho destiñu Timor nian ba promesa futuru ida luminozu no hateten katak sidade ida ne’ebé hanorin labarik sira hamnasa maka sidade ne’ebé iha futuru, maibé tenki hanoin atu kuida mós ansiun sira ne’ebé hanesan memória rai ida ne’e nian.

Iha intervensaun Prezidente bankada CNRT, Duarte Nunes, deklara Sua Santidade Papa Fransisco la’os de’it líder Igreja Katólika maibé líder ida ho dimensaun globál, bibi-atan loloos Maromak nian ne’ebé defende ema sira ne’ebé ki’ak ba justisa, paz no dignidade umana. Ba Povu Timor-Leste, figura Papa Fransisco okupa fatin espesiál.

Aleinde ne’e, Papa Francisco ninia atensaun no kariñu ba Timor-Leste expresa liuhusi ninia liafuan no jestu sira ne’ebé fó ba nasaun ho identidade fé katólika no ninia vizita istórika iha Timor-Leste hanesan momentu ineskesível ne’ebé hela no gravadu iha memória koletiva povu timorense nian hodi fortalese liután lasu espirituál entre Timor no Vatikanu no husik hela marka profunda iha vida relijioza timorense liuliu joven, ema ki’ak sira no hirak ne’ebé buka justisa no rekonsiliasaun.

Nune’e mós Prezidente Bankada FRETILIN, Aniceto Guterres, deklara Papa Francisco hanesan pastor ba ema ki’ak sira, defensór ne’ebé la hatene kole ba ema marjinalizadu sira no hanesan konstrutór ponte entre povu, kultura no relijiaun.

Vizita apostólika Papa Francisco nian iha Timor-Leste, iha fulan-Setembru tinan 2024, sei hela iha memória koletiva povu timorense nian nu’udaar momentu ba renovasaun espirituál ho apelu profundu ba koezaun sosiál  no konstrusaun nasaun ida ne’ebé justa no fraternál liu.  Durante ninia enkontru ho autoridade Timorense Santo Padre destaka sosiedade ida ne’ebé verdadeiramente livre, iha ne’ebé feto, mane, no labarik sira bele moris ho dignidade, ho nune’e bankada FRETILIN rekoñese Papa Francisco hanesan ezemplu lideransa morál no espirituál  ne’ebé gia prinsípiu  hodi promove  fraternidade umana.

Iha tempu hanesan, Prezidente Bankada PD liu husi intervensaun afirma Sua Santidade Papa Francisco hanesan mensajeiru ida ne’ebé lori kristu nia naran haklaken no hatutan misaun perfétika espirituál, fraternidade umana no solidariedade hanesan valóres no prinsípiu hodi moris nuda’ar Maromak ninia kriatura.

Bankada PD mós konsiente katak Papa Fransisco mós husik hela eransa ida maka hatuur lialoos no justisa, dame no domin hodi sai aliserse ba libertasaun umanidade ka libertasaun povu no Papa Fransisco hakarak timor-oan hotu fraternu, solidáriu, prósperu no sivilizadu nuda’ar katóliku no kriatura Maromak nian iha mundu, tanba ne’e nia husu ba timoroan hotu atu fó liman ba malu hodi konserva no prezerva Timor-Leste nia identidade, kultura no rikeza naturál sira ne’ebé simbolizadu ho kaibauk, belak no ai-kameli.

Iha parte seluk, Prezidente bankada KHUNTO, António Verdial de Sousa, afirma Sua Santidade Papa Francisco hanesan líder espirituál inestimável ne’ebé fó impaktu ba umildade no defensór ne’ebé la hatene kole ba ema vulnerável sira no promotor ba paz, justisa no fraternidade entre povu ho nune’e mundu lakon modelu ida ne’ebé iha kompromisu boot ho umildade, fraternidade no paz.

Vizita Papa Francisco nian iha Timor-Leste tinan kotuk tranzmite mensajen profunda ida la’os de’it ba sarani katólika maibé ba sidadaun timorense sira hotu ne’ebé nakonu ho simplesidade, pluralizmu no apoiu ba ki’ak sira ne’ebé sai ezemplu ba ema hotu.

Entretantu Prezidente bankada PLP, Maria Angelina Sarmento, deklara Sua Santidade Papa Francisco hanesan búsula morál loloos ba mundu iha ninia umildade, kompaixaun, kompromisu liuliu ba hirak ne’ebé marjinalizadu no ki’ak sira hodi demonstra poder fé iha asaun no hanorin katak líder verdadeiru rezide iha servisu no medida iha sosidade ida reflete iha forma ida oinsá trata ema sira ne’ebé vulnerável liu.

Timor-Leste hanesan nasaun ida ne’ebé profundamente ho raíz iha fé no rezilénsia, vizita Santu Padre ne’ebé hala’o iha loron 9 to’o 11, fulan-Setembru 2024, grava iha timoroan sira hotu nia fuan, hanesan momentu signifikadu ispirituál no Sua Santidade ninia vizita fortelese ema hotu ninia fé no tranzmite mensajen ba fé ne’ebé forte tebes, esperansa, kompaixaun no unidade hodi enfatiza katak tezouru loloos ba nasaun ida maka povu no apela dezenvolvimentu ida ne’ebé sentradu iha ema hanesan baze  ba progresu. 

Marka Prezensa iha sesaun solene omenajen póstuma ba Sua Santidade Papa Francisco, Sua Exelénsia Primeiru-Ministru ho elenku governamentál sira, Prezidente Tribunál Rekursu reprezentante Korpu Diplomátiku no konvidadu sira hotu.