Peritu liu 50 hosi nasaun aziátiku hitu partisipa iha “Enkontru Internasionál kona-ba Arkivu no Memória ba Rekonsiliasaun Konflitu no Harii Dame iha Sudeste Aziátiku” ne’ebé hala’o iha sidade Cheongju, Repúblika Koreia (photo/©mediaVMAP)
Cheongju, 27–28 Maiu 2025 – Timor-Leste partisipa iha fórum prestijiozu ne’e liuhosi prezensa Señor Manuel Pereira, nu’udar reprezentante Vise-Ministru ba Asuntus Parlamentares, Sua Excelénsia Adérito Hugo da Costa. Iha ninia diskursu, Señor Pereira hato’o agradesimentu no apresiasaun Governu Timor-Leste nian ba organizasaun plataforma internasionál ne’e, ne’ebé permite troka esperiénsia no aprendizajen entre nasaun sira iha esforsu ba rekonsiliasaun no harii pás.
“Ita-nia nasaun nu’udar prova moris katak rekonsiliasaun mak prosesu naruk ida ne’ebé presiza rekoñesimentu ba kanek pasadu, kura atu perdoa, no kompromisu hamutuk atu quebra siklu violénsia,” Señor Pereira dehan iha ninia diskursu.
Durante eventu loron rua nian, partisipante siro halo diskusaun kle’an kona-ba papél arkivu no rejistu istóriku sira nian iha promove kohesaun sosiál no rekonsiliasaun, liuliu iha nasaun sira ne’ebé esperiénsia ona konflitu grave hanesan Timor-Leste, Kamboja, no Koreia. Espesialista sira aprezenta estudu kazu kona-ba oinsá arkivu sira uza nu’udar instrumentu ba kura koletiva – liuhosi edukasaun públika, peskiza istóriku, no prezervasaun dokumentu esensiál sira.
Señor Choi Yoon-Myung, Sekretáriu Jerál ICDH nian, enfatiza katak prezervasaun eransa dokumentál mak fundasaun ida ba pás sustentáveis. “Enkontru ne’e nu’udar momentu ida ba reflesaun kona-ba istória nakukun Ázia nian no bolu ida atu harii futuru pasífiku liuhosi memória ne’ebé fahe hamutuk,” nia dehan.
Eventu ne’e mós aprezenta sesaun espesiál sira kona-ba prátika arkivu nian, jestaun risku, kooperasaun internasionál, no estratejia sira ba nominasaun dokumentu sira nian ba programa Memória Mundu UNESCO nian. Sesaun sira ne’e promove rede profisionál transnasionál ne’ebé espera sei moris liuhosi peskiza kolaborativa no konferénsia futuru sira ne’ebé ICDH planeia.
Serimónia abertura partisipa hosi partisipante hamutuk ema na’in-walunulu (80), inklui ofisiál arkivu nasionál hosi nasaun Sudeste Aziátiku hanesan Timor-Leste, Indonézia, Filipina, no Kamboja. Partisipa mós Prezidente Cheongju nian, Sua Excelénsia Beomseok Lee, no reprezentante sira hosi Muzeu Imprensa Moris Cheongju nian, ne’ebé reafirma kompromisu sidade nian ba prezerva istória no promove diálogu pás.
Iha ninia liafuan taka nian, Señor Pereira – hodi reprezenta fila fali. Vise-Ministru ba Asuntu Parlamentár, Señor Adérito Hugo da Costa – espresa respeitu boot ba organizadór sira hotu, liuliu Señor Cho Yoon-Myung no ekipa ICDH nian, ba sira-nia ospitalidade no koordinasaun ne’ebé exselente. Nia mós hato’o agradesimentu hosi laran ba Prezidente Lee ba resepsaun kma’an ne’ebé sidade Cheongju hato’o, ne’ebé nia deskreve nu’udar mistura furak ida entre modernidade no eransa kulturál.
Nia aumenta katak durante semináriu loron rua nian, partisipante sira hetan insight foun hosi istória reziliénsia nasaun sira nian hanesan Timor-Leste, Koreia, no Kamboja. Vizita badak ba Muzeu Jikji no aprezentasaun sira hosi Jeju 4.3, Korea Democracy Foundation (KDF), Muzeu Tsunami Aceh nian, no Muzeu Gerra, Feto no Direitu Umanu nian nu’udar hanaran kona-ba papél importante memória nian nu’udar espasu ba aprendizajen no kura.
“Ami husik Cheongju la’ós de’it ho laran nakonu na amizade forte, maibé mós ho determinasaun foun atu kontinua servisu hamutuk ba rekonsiliasaun, pás, no memória ne’ebé fahe hamutuk iha rejiaun ne’e,” Señor Pereira konklui.
Aleinde Governu, ekipa Timor-Leste nian partisipa tomak liuhosi Sentru Nasionál Chega!, AMRT, no Arkivu Nasionál.
Eventu ne’e posivel ho apoiu tomak hosi KOICA no UNESCO. Enkontru iha Cheongju hatudu katak arkivu sira la’ós de’it dokumentu barak ne’ebé halo kabuar, maibé ponte entre jerasaun sira ne’ebé ajuda ita atu komprende pasadu, rekonstroi narativa inkluziva, no la’o ba futuru ho dame.