Proposta Resolusaun Lei n.º 17/VI (2a)-Diskusaun no Aprovasaun ba Proposta Rezolusaun n.º 17/VI(2.ª), no Proposta Rezolusaun n.º 18/VI(2.ª) aprovadu ona iha Parlamento Nacional ho votu 58 a favor, 0 Kontra no 0 Abstensaun. (photo/©mediaVMAP)

Dili, 23 de junho 2025 – Proposta Resolusaun Lei n.º 17/VI (2a)- Diskusaun no Aprovasaun ba Proposta Rezolusaun n.º 17/VI(2.ª) – Ratifika, ba Timor-Leste nia adezaun, ba Akordu Samoa, ne’ebé asina iha 15 Novembru 2023, husi Uniaun Europeia no Estadu-Membru sira no husi membru sira Organizasaun Estadu África, Karaíbas no Pasífiku. No Proposta Rezolusaun n.º 18/VI(2.ª) – Ratifika Akordu liuhusi Troka Nota Diplomátika, entre Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian no Governu Malázia nian, kona-ba sidadaun sira ne’ebé ho pasaporte diplomátiku, ofisiál ka servisu no ordináriu ne’e la presiza vistu atu ba viajen ba objetivu turizmu nian.

Iha loron 15 Novembru 2023, iha fatin naran Samoa, iha akordu importante ida mak asina ona entre Uniaun Europeia (UE) no ninia estadu-membru sira, no mós husi membru sira husi Organizasaun Estadu África, Karaíbas no Pasífiku (OACPS). Akordu ida ne’e hanaran Akordu Samoa, no nia mai atu substitui Akordu Cotonou, ne’ebé uluk iha ona relasaun entre grupu boot rua ne’e ba tinan barak.

Iha parte Timor-Leste nian, nu’udar membru ida husi OACPS, partisipasaun iha akordu ne’e importante tebes. Timor-Leste, hanesan nasaun foun ida ne’ebé kontinua dezenvolve an, buka atu hametin ninia ligasaun internasionál sira hodi bele hetan apoiu no oportunidade ba dezenvolvimentu nasionál.

Tanba ne’e durante diskusaun iha plenaria parlamento Nacional Timor-Leste Vise-Ministra ba ASEAN, S.E Milena Maria da Costa Rangel hatete katak “Antes akordu Samoa, 20 anos atrás iha akordu ida bolu Cotonou, katak akordu ida ne’ebé jere kooperasaun entre Uniaun Europeia ho pais Karaíbas, Pasifiku no Afrika ne’ebé hamutuk ho Timor-Leste goza akordu ne’e iha 27 paises iha EU nian ho 79 husi paises ne’ebé reprezenta rejiaun sira ne’ebé ohin hau temi”.

Nia hatutan liutan katak Ministeriu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun hanesan ezekutador bai ta nia politika externa “Akordu ne’e ba MNEC hanesan ezekutador ba ita nia politika externa no Timor-Leste sai nu’udar membro organizasaun OACPS ne’e rasik liu husi ita nia ambassador iha Brusseles mak hanesan koordenador prinsipal bainhira diskusaun ba akordu ne’e akontese depois de Cotonou agreement remata tiha”. Dehan Vise-Ministra ASEAN.

Diskusaun lori tempu naruk, negosiasaun para ba too iha akordu Samoa rasik, por volta de 3 anos de negosiasaun para bele refleta lolos interese mai husi rejiaun tolu ne’e.

Bankada Fretelin rekomenda katak tama asean tenki haree mos ba asuntu traballadores nian.  “Akordu samoa, ita nia adezaun ba akordu samoa ne’e ita asegura katak iha kombatibilidade entre ita nia konstituisaun da Republika no lei nasional sira  ka lae? Normalmente akordu sira nebe ita adere ba ne loke mos ho benefisiu hanesan traballador sira tama mai, ita haree katak iha Pratika durante ne’e traballador balun tama iha rai laran seidauk hetan vistu servisu, maibe servisu tona”, dehan Jose da Cruz.

Aleinde ne’e deputadu, Antonino Bianco hatutan katak “fokus ba migrasaun e sustentabilidade husu preparasaun hotu, kontinuasaun de fortalesimentu instituisaun sira ne’e ho rekursu umanu ne’ebe ita dehan laos naran tau deit, rekursu umanu ne’ebe valioso katak ema ne’ebé adekuada ba atu halao servisu ne’e. La fasil maibe tanba ita tama ona iha laran ita tenki iha kapasidade para reforsa estadu ne’e”.

Nune’e Vise-Ministra Asean resposta kedas ba preokupasaun hirak ne’e hodi dehan “iha ekipa tekniku husi asuntu Asean, iha hau nia sorin iha asesor Aleixo da Cruz hanesan koordenador Nacional para servisu hamutuk ho Liña ministeriais sira iha implementasaun ba akordu sira ne’e ho ministeriu sira, ekipa tekniku hira ne’e móss servisu direta ho asuntu regional nian tanba ne’e ita koalia kona ba organizasaun rejional hanesan EU ne’ebe iha enkontru regular hodi haree implemetasaun kada objetivu principal sira ne’ebe mak estipula iha akordu ne’e rasik”.

Nia hatutan liután katak “saida mk ita implementa ba projeto konkreta sira hanesan inkluzaun sosial no nutrisaun, agora ita implemeta hela projeto agrfloresta sira nian ne’e projto sira ne’e antes iha Cotonou agreement, agora remata ona ita ba fali iha samoa ne’e kontinuasaun ba projeto balun ne’ebe eziste hela e kontinua eziste nafatin ho servisu sira ne’ebé foka ba objetivu principal ne’ebe hau temi” dehan S.E Milena Rangel.

Proposta Rezolusaun Lei N.º 17/VI(2.ª) ne’ebé mosu. Proposta ne’e nia objetivu mak atu ratifika (aprova ofisialmente) akordu Akordu Samoa ba Timor-Leste nia adezaun. Ratifikasaun ne’e esensiál tebes tanba bainhira Parlamentu aprova, mak Timor-Leste bele sai parte formál husi akordu ne’e no benefisia husi parseira ne’e.

Diskusaun no aprovasaun ba proposta rezolusaun ida ne’e iha Parlamentu Nasionál importante loos. Ida ne’e hatudu Timor-Leste nia kompromisu atu partisipa ativamente iha asuntu internasionál no hametin ninia relasaun diplomátika no ekonómika ho nasaun sira seluk no bloku rejionál sira hanesan Uniaun Europeia. Bainhira aprovadu ona,  sei loke dalan ba Timor-Leste atu partisipa plenamente iha implementasaun Akordu Samoa no hetan benefísiu potensial sira husi kooperasaun ne’e ba futuru.

Diskusaun no aprovasaun ba Proposta Rezollusaun nº 18/VI(2.ª) – Ratifika Akordu liu husi Troka Notas Diplomátikas, entre Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste ho Governu Malásia, kona-ba izensaun obligasaun visto ba objetivu turizmu ba sira-ne’ebé iha passaporte diplomátiku, ofisiál ka servisu no Komum.

Proposta refere hanesan pasu ida ne’ebé Parlamentu Nasionál Timor-Leste nian sei halo atu ofisialmente aprova (ratifika) akordu importante ida entre Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Governu Malázia.

Akordu ida ne’e la’ós halo ho asina derepente de’it, maibé liuhusi prosesu “Troka Notas Diplomátikas. Ne’e katak ministériu negósiu estranjeiru husi nasaun rua nian troka karta ofisiál sira, ne’ebé konfirma sira-nia konkordánsia ba asuntu ruma. Iha kazu ida ne’e, sira konkorda ba isinsean da obrigasaun de vistu ba objetivu turizmu.

Nune’e iha plenaria Vise-Ministra ASEAN, S.E Milena Rangel hateten “ha’u hakarak  enfaze iha ne’e deit katak passaporte komu ba deit atividade turismo, la kabe traballu la kabe kona-ba estudante sira nian, ba diiplomatiku hanesan ita hatene ita hirak ne’e ba viagem ho ita nia passaporte diplomatiku ita hetan vistu ne’e ba malazia, malazia fo ba ita kleur ona ho ita nia prosesu adezaun ba ASEAN tanba atu asina akordu ida sira bolu “ASEAN frame work agreement on visa axemcion ita tenki asegura uluk bilateralmente iha negosiasaun ho pais membrus para depois ita mos bele goza la presiza vistu ba atividade sira hau temi ne’e nune’e bele iha sirkulasaun de pessoas entre pais membrus sira, ida ne’e hola parte ita nia adezaun ba ASEAN kompleta tan roteiro ne’ebé estipula iha , kriteria sira nebe estipula iha roteiro nia komprimisu ba adesaun ba ASEAN”.

Iha parte seluk deputada Nina Rangel hateten katak inisiativa ida di’ak, maibe karik bele rezolve mos dezafius balu nne’ebe iha kona-ba bainhira ba CPLP iha difikuldade ho (free visa), “inisiativa ida di’ak, kriteria sira ne’ebe mak ita atu tama ba ASEAN fortifika iha Outubru agora ita tenki priense rekezitu sira ne’e hotu, atu nune’e ita bele halo di’ak, maibe MNEC hanesan mos diplomata ne’ebe mak depois de ita halo aprova de rezolusaun sira ne’e tenki iha nia andamentu, ezemplu balun hanesan iha CPLP difikuldade ba servisu nian (free visa), dalaruma estudante sira iha Portugal atu hetan deit vistu presiza tinan rua”.

Proposta Rezolusaun N.º 18/VI(2.ª) ne’e la’ós de’it atu formaliza asuntu administrativu ida, maibé nia nu’udar instrumentu estratéjiku ida atu loke dalan ba konektividade ne’ebé di’ak liu entre Timor-Leste no Malázia. Nia sei halo viajen sai fasil liu, fó benefísiu ekonómiku liuhusi kresimentu turizmu, no hametin ligasaun entre povu husi nasaun rua. Aprovasaun husi proposta ida ne’e iha Parlamentu Nasionál sei hatudu Timor-Leste nia vizaun atu sai nasaun ida ne’ebé nakloke ba mundu no ativamente kontribui ba kooperasaun rejionál. (©mediaVMAP)