Dili, 18 Setembro 2024, S.E Vise-Ministru Asuntu Parlamentár Sr. Adérito Hugo da Costa hola parte iha diskusaun plenária ne’ebé deskute no aprova ona Proposta Rezolusaun Kona-ba Direito do Mar ne’ebé realiza iha loron 17/09/2024.

Diskusaun no votasaun ba Proposta Rezolusaun no 9/VI(1a) ba ratifikasaun akordu iha ámbitu Konvensaun Nasoens Unidas kona-ba direitu ba tasi relativa ho konservasaun no utilizasaun sustentável ba diversidade bilolójika mariña ba área ne’ebé la sujeita ba juridisaun Nasionál (Ratifica o acordo, no âmbito da Convenção das Nações Unidas Sobre o Direito do Mar, relativa à conservação e à utilizacão sustentável da diversidade biológica marinha das àrea não sujeitas à juridição nacional), pasa ho votu afavór  63, kontra 0, abstensaun 0.

S.E Ministru Agrikultura, Peska, Pekuária no Floresta, Sr. Marcos da Cruz, iha ninia intervensaun durante diskusaun no votasaun ba Proposta Rezolusaun no 9/VI(1a) iha Sesaun Plenária loron 17, fulan-Setembru tinan 2024, iha Uma Fukun Parlamentu Nasionál hatete ratifikasaun akordu ida ne’e sei fó benefísiu di’ak ba Timor-Leste atu bele iha direitu hodi tama ba tasi ne’ebé la sujeita ba área juridisaun nasionál.

Ratifikasaun ne’e mós kesi Timor-Leste atu nune’e bele iha dever hamutuk ho nasaun seluk ne’ebé sai ona membru bele proteje biodiversiade iha mar livre (laut bebas) tanba Timor-Leste mós tama ona iha Membru Coral Triangle Iniciative.

Ratifikasaun akordu ida ne’e sei fó benefísiu di’ak ba ita hanesan nasaun list development country tanba ida ne’e sei fó oportunidade di’ak mai ita bele iha direitu tama iha tasi ne’ebé la sujeitu ba ita-nia área juridisaun ka ita bolu laut bebas. Ita iha direitu atu tama no kesi ita atu ita mós iha dever atu hamutuk ho nasaun seluk ne’ebé sai ona membru bele proteje biodiversidade iha laut bebas. Ita hatene katak ita mós tama ona iha membru coral triangle iniciative.

Governante ne’e rekoñese katak Timor-Leste sei iha frakeza barak maibé Ministériu Agrikultura, Peska Pekuária no Floresta sei servisu hamutuk ho ministériu no entidade kompetente lubuk ida hanesan Ministériu Defeza, Autoridade Marítima Nasionál no Polísia Marítima hodi kria kondisaun atu bele kumpri dever sira hanesan hatuur iha ratifikasaun akordu ne’e.

“Loos duni katak ita-nia kondisaun ne’ebé ita iha, Governu ne’ebé de’it buka oinsá mak atu bele hadi’a nafatin para bele kompri ita-nia dever iha ratifikasaun akordu sira ne’e no ita iha frakezas barak maibé Ministériu Agrikultura de’it maibé sei iha ministériu lubuk ida mak sei servisu hamutuk hodi bele kria kondisaun atu kumpri akordu sira ne’e. Ko’alia kona-ba tasi la’os de’it Ministériu Agrikultura maibé sei iha mós ministériu Defeza, Autoridade Marítima Nasionál, Polísia Marítima”.

Iha tempu hanesan, S.E Vise-Ministru Asuntu ASEAN, Sra. Milena Maria da Costa Rangel, reforsa katak tratadu ne’e rasik lori tempu dékada rua iha negosiasaun antes loke ba asinatura, iha ne’ebé nasaun 91 maka asina ona no presiza tan nasaun 60 atu bele ratifika atu bele ajuda tratadu ne’e tama iha vigór.

Tratadu ne’e rasik leva tempu ne’ebé naruk tebes kuaze dois décadas iha negosiasaun antes loke ba asinatura. Neste momentu iha paizes 91 maka asina ona no presiza tan nasaun 60 atu ratifika para depois ajuda tratatu ne’e bele entra em vigor. Ba experiénsia Timor-Leste nian tanba ita mós goja no benefisia ona husi UNCLOS 1981. Aproveita Asembleia Jerál ONU iha fulan oin ita hakarak asegura tempu oportunu para Timor-Leste mós bele depozita nia ratifikasaun ba akordu ne’e hodi bele ba submete iha Treaty Unit”.

Entretantu Liga ho seriedade Governu nian ba kontinuasaun ba polítika globál ba ambientál nian, Vise-Ministru Asuntu Parlamentár hatete iha Programa IX Governu, asuntu kona-ba ekonomia azul ne’e dezeña ho di’ak tebes iha ne’ebé Governu ninia programa maka halo jestaun linsensa sira ba atividade iha tasi Timor ho kuidadu bazeia ba experiénsia sira ne’ebé Timor-Leste iha ona.

“Se hare didi’ak iha programa IX Governu asuntu ida ekonomia azul ne’e dezeña ho di’ak tebes sobre IX Governu ninia kompromisu. Bazeia ba polítika ne’ebé dezena iha IX Governu nia programa maka halo jestaun linsensa sira ba atividade iha ita nia tasi portantu ho kuidadu tebes ho experiénsia sira ne’ebé ita iha ona ho Gabinete ne’ebé Sua Exelensia Primeiru-Ministru maka direta tutela ba ekonomia azul iha ne’e duni maka ajenda ida sua exelénsia Primeiru-Ministru nian ba Asembleia Jerál ONU nian tinan ida ne’e iha Nova Yorke ita atu hatudu ita-nia kompromisu konsisténsia Estadu Timor-Leste nian atu kontribui ba impaktu muanda klimátika nian”.

Iha Diskusaun ne’e hetan partisipasaun masimu husi Membru Parlamentu Nasional no membru Governu relevante sira mak hanesan Ministru Agrikultura, Peska, Pekuária no Floresta, Marcos da Cruz, Vise-Ministru Asuntu ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel, no Sekretario Estadu Peska Domingos da Conçeicão dos Santos.