Vise-Ministru ba Asuntus Parlamentares-VMAP, Sua excelência Sr. Adérito Hugo da Costa kontinua hola parte iha diskusaun plenária loron 22 fulan janeiro, tinan 2025 hodi deskute kona-ba setor edukasaun iha Timor-Leste, inklui eviksaun, infra-estrutura no seluk tan.

Parlamento Nacional, Tersa 21 Janeiru 2025, Eviksaun ne’ebé Sekretáriu Estadu ba Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana-SEATOU halo iha kapital Dili, sai preokupasaun boot ba Deputadu opozisaun sira iha Parlamentu Nasional.

Tuir Deklarasaun Bankada Fretilin nian katak eviksaun ne’ebé IX Governo Constitucional halo liu husi SEATOU hodi sobu komunidade nian hela fatin iha Dili laran ne’e fó marjen ladiak ba labarik kiik sira, liuliu ba estudantes sira tenki lakon sira nian estudu. Komunidade afetadu hamutuk uma kain 288 iha fomentu II ne’e laos deit estraga komunidade nia uma, maibe Governo estraga mos futuru foinsae sira nian, tanba foinsae barak maka sei lakon sira nian estudu, no foinsae barak laiha fatin propriu ba sira atu estuda.

Iha fatin hanesan Deklarasaun husi Bankada Khunto katak eviksaun ne’ebé maka SEATOU halo ba  povo nia hela fatin iha mota ninin no tasi ninin iha fomento no Bebonuk ne’e hetan pro no kontra husi sosiedade ho klase oi-oin. Tansa povu hakarak buka moris iha sidade Dili, laos iha foho? Husu Estadu atu garante moris diak ba  povu afetadu sira, wainhira sira fila ba munisípiu, hodi garante sira nia hela fatin ne’ebé dignu ne’ebé  konsagra ona iha artigu 58 K-RDTL.

Nune’e moos Bancada CNRT hanesan Bankada Governu nian responde polémika eviksaun ne’ebé hala’o husi IX Governu Konstitusionál liu husi SEATOU hasoru okupantes domínio públiku, rai estadu no fatin risku sira iha Dili no Munisípius sira. Bankada CNRT fó apresiasaun ba Governo, liu husi Autoridade Munisipiu Dili no SEATOU ne’ebé foti ona medidas rápidas hodi evakua no halo eviksaun ba populasaun sira ne’ebé hela iha fatin risku. eviksaun ida ne’e hamosu dadaun insatisfasaun ba públiku, liu-liu okupantes sira, maibe populasaun sira komporta maturidade, matenek no kolabora hodi hakruk ba regras no lei ne’ebé vigora.

Eviksaun la’ós deit atu hadia no halo furak sidade, maibé importante liu maka hasés populasaun sira husi fatin risku da vida, no evita okupasaun rai estadu nian, nune’e estadu jere hodi utiliza ba intereses comúm no Governu ida ne’e kompromete atu ordena sidade, Dili hanesan Kapital Nasaun tenke promove seguransa natureza ho espasu sirkulasaun no absorsaun udan-been, para iha espasu verde hodi nune’e sai “motores de crescimento económico” ba Timor-Leste.

Kaer ba Decreto-Lei no. 33/2008 no primeira alterasaun Decreto-Lei no. 3/2024, Lei Higiene no Ordem Pública konaba organizasaun espasu públikus, Proibidu,  inklui Lei Ordenamentu Baze de Ordenamentu Territóriu konaba planu espesial sidades urbanas, Lei hirak ne’e mak fó dalan atu revitaliza sistemátika sidades urbanas sira Ita hotu akompaña didiak, tempu naruk espasu públiku barak mak informalmente privatiza husi sidadaun sira, asaun deliberada, okupasaun áreas risku (mota laran) sai tiha fenômeno ida ne’ebé preokupante tebes. Populasaun sira mós harii uma iha áreas públiku sira ne’e, halo Kapital Dili no sidades munisípius sira desorganizadu, ita nia populasaun balun harii uma iha trotoar no valeta leten, halo konstrusaun iha foho lolon, harii uma iha mota laran no mota ninin, tasi ibun, no kontrusaun ilegais lubun iha rai estadu nian.

IX Governo Constitusionál lakohi atu sakrifíka ninia povu, ne’e afirmadu iha programa governo hodi implementa planu de ezekusaun urbanístika relasaun ho impaktus ba utilizasaun rai no ordenamentu espasial iha tinan 5 nia laran. Okupasaun espasu públiku no rai estadu sei prejudika prosesu jestaun no ordenamentu konstrusaun estradas no pontes, kanalizasaun bee-moos no distribuisaun enerjia eletrika ba populasaun sira.

Enkuantu populasaun sira ne’ebé hela iha mota laran sei fó risku ba povu nia vida, bainhira volume udan-been bo’ot sei hamosu estragu no mosu dezastre naturais, hanesan akontese iha loron 4 de Abril 2021 ne’ebé rezulta mais de 100 ema mate. Iha momentu ne’ebá povu maioria halerik ba Maun Bo’ot Kay Rala Xanana Gusmão hodi husu tulun, maske iha tempu ne’ebá Maun Bo’ot la kaer ukun. Akontesimentu hirak ne’e mak motiva IX Governo Constitusionál,  obrigasaun moral atu hasés povu husi risku da vida, hadia no organiza hikas Kapital País nian.

Hatan ba Deklarasaun politika hirak ne’e Reprezentante Governo, Vise-Ministru ba Asuntus Parlamentares-VMAP, Sua exelensia Sr. Adérito Hugo da Costa hateten katak Regime legal sira ne’ebé aplika durante tinan 22 ne’e maka Governu kaer hela hahu husi primeiru Governu to’o Governu atual, “Governu sei kontinua halo eviksaun no reapropriasaun bazeia ba lei sira ne’ebé iha, Governu submete ona proposta de lei “Medidas de Tutela da Legalidade Urbanística” atu kompleta regime ka lei sira ne’ebé vigor hela”.

Nia hatutan liutan katak deputadu sira atu la bele halo politizasaun “Husu Deputadu sira labele halo politizasaun maibé tenki ko’alia bazeia ba regime legal sira ne’ebé iha, Deputadu sira halo politizasaun tanba laiha vontade atu halo lei, lei sira ne’e lato’o atu halo implementasaun no presiza partika lei sira duke ko’alia deit”. Dehan VMAP.

Aleinde ne’e Governante ne’e mós husu Deputadu sira atu fo atensaun ba lei Medidas de Tutela da Legalidade Urbanística” karik lei ne’e fó benefisiiu ba povu no nasaun , nune Parlamentu Nasional bele aprova lalais para Governo bele implementa.

Iha sorin seluk intervensaun sira no Deklasaun politika Bankada Fretilin no Bankada sira seluk ne’e bele ajuda ona Governu bele halo andamentu lei ne’e. Indemizasaun sei kontinua ba propriedade estadu nian, ba uzu bem-estar publiku ninian iha Dili no Munisipiu hotu.